Imunitet je tema koja je jako kompleksna, dostojna enciklopedije i oblast koju je teško sažeti, ali pokušaćemo odgovoriti na ključna pitanja koja su zadnjih godina postala goruća tema svakodnevnice.
Imunitet – Šta je to?
Jednostavno rečeno to je sistem koji radi izvanredan i složen posao u odbrani organizma od mikroorganizama koji eventualno mogu izazvati infekcije. Takođe, imuni sistem je taj koji ima bitnu funkciju u sprečavanju nastanka oštećenja ćelija spoljnim uticajima i oksidativnim stresom, što je ujedno prepreka za nastanak kancerskih ćelija.
Imunitet se sastoji od dvije komponente: urođenog imuniteta i stečenog imuniteta.
Urođeni imunitet je prva linija odbrane od štetnih uticaja koji posjedujemo kroz cijeli život. Naša koža je tipičan primjer prirodne barijere, koja u svakom momentu neutrališe štetne uticaje iz spoljašnje sredine.
Za stečeni imunitet su najvažniji T i B limfociti. Oni stvaraju antitijela koja prepoznaju strane antigene (antigene virusa npr.), vezuju se za njih, što indukuje fagocitozu i uništavanje patogena. U slučaju nagomilanog stresa i određenih poremećaja u organizmu sopstvene ćelije se prepoznaju kao strane, organizam ih napada i tako nastaju autoimuna oboljenja.
Simptomi i signali oslabljenog imunog sistema
Česte infekcije
Jedan od najboljih pokazatelja oslabljenog imunog sistema jesu česte infekcije. Imunodeficijencija ili manjak imunih ćelija sprečava tijelo da se bori protiv infekcija. Ova vrsta poremećaja olakšava zarazu virusima, bakterijama i gljivičnim infekcijama.
Osobe sa poremećajima imunodeficijencije su imunokompromitovani, što znači veća sklonost infekcijama i oboljenjima koja ih prate. To su najčešće: infektivni konjuktivitis, infekcije i upala sinusa, prehlade, bolesti desni (gingivitis), upala pluća, kožne i gljivične infekcije.
Ukoliko postoji sumnja na ovakve poremećaje imuniteta potrebno je odraditi krvne testove kojima se može utvrditi da li imate tipične nivoe proteina koji se bore protiv infekcija (tzv. imunoglobulini), krvnih zrnaca i ćelija imunog sistema. Ukoliko vrijednosti pojedinih parametara nisu u standardnom rasponu to može ukazivati na defekt imunog sistema.
Određeni lijekovi i oboljenja mogu oslabiti naš imuni sistem
Imunosupresija ili sprečavanje imuniteta da radi ispravno postoji kao neželjeni efekat pojedinih lijekova ili kao prateća komplikacija određenog oboljenja. Ovo uključuje poremećaj u bilo kojoj ili u svim odbrambenim funkcijama koje čine imuni sistem.
- Nažalost, mnogi važni lijekovi koji se koriste u liječenju raka (hemoterapija) imaju imunosupresivna svojstva.
- Lijekovi za bolesti gdje imuni sistem napada sopstvena tkiva – autoimune bolesti. Primjeri su Chronova bolest i reumatoidni artritis.
- Kortikosteroidi su lijekovi koji se koriste često za smanjenje upale različitog porijekla. Liječenjem same upale lijekovi utiču i na ćelije imuniteta, te dugotrajnom primjenom u velikim dozama mogu dovesti do pada imuniteta.
- Lijekovi koji se koriste za sprečavanje odbacivanja transplantiranih organa i koštane srži.
- Virus humane imunodeficijencije (HIV), kao što mu sam naziv kaže, utiče značajno na imunitet.
- Neracionalna i česta primjena antibiotika narušava mikrobiotu crijeva (tzv. “dobre bakterije”) koja je vrlo važna karika u lancu imunološkog sistema. Na svu sreću postoje preparati koji mogu ublažiti ovaj neželjeni efekat antibiotika, a to su probiotici i hrana bogata probioticima. To su živi organizmi koji primjenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje. U izboru preparata probiotika potrebno je da znamo njegovu potenciju, odnosno broj živih bakterija (skr. CFU) i da nam proizvođač garantuje tu količinu dobrih bakterija u samom preparatu, kao i njihovu stabilnost pod uticajem želudačne i žučne kiselina. Takođe, postoji određen broj probiotika koji se na adekvatan način moraju odvajati od primjene antibiotika. Hrana bogata probioticima je fermentirana hrana poput kiselog kupusa, salata, mliječnih napitaka (kefir i jogurt), fermentirani crni ili zeleni čaj (tzv. Kombuha).
Hronični stres
Stres i imuni sistem imaju jako složen i međusobno zavisan odnos. Naš imuni sistem zna kada smo pod stresom zbog tempa života, lošeg životnog stila ili svakodnevnih problema. S obzirom da je prirodni zaštitnik našeg tijela, jako je osjetljiv na psihički stres, posebno ako je hroničan.
S druge strane zanimljivo je da kratki, akutni stresori kao što je gužva u saobraćaju pomažu tijelu da napuni svoje zaštitne mehanizme u trenutku. Zato, možemo reći da akutni stres ponekad pomaže jačanju našeg imuniteta kratkoročno da bi lakše podnijeli razne situacije.
Pojedine studije su pokazale da hronični stres može uzrokovati proizvodnju veće količine kortizola koji može ometati naš imuni sistem što dovodi do čestih infekcija.
Ukoliko se svakodnevno susrećete sa velikom količinom stresa vrijeme je da identifikujete izvore njegovog nastanka, te pronađete metode da izbjegnete isti ili nosite sa njim na najbolji mogući način. Ovo će biti velika olakšica našem imunom sistemu da bolje funkcioniše.
Trudnoća, djeca i imunitet
Neizostavno je pomenuti imunitet koji igra važnu ulogu u nizu promjena kroz koje ženino tijelo prolazi u trudnoći. Svaka faza trudnoće donosi određene promjene u funkcionisanju imunog sistema majke. Na početku trudnoće dolazi do imunološkog odgovora imunog sistema majke i taj proces predstavlja proces prihvatanja embriona, što je ključni momenat uspješne trudnoće. Da bi taj proces bio uspješan inhibiraju se limfociti u perifernoj krvi da imuni sistem majke ne bi embrion prepoznao kao prijetnju organizmu. Zbog toga dolazi do određenog pada imuniteta kod majke u prvom tromjesečju. Imunitet varira tokom cijele trudnoće, tako da raste u drugom tromjesečju, a zatim opada pred sam kraj trudnoće (fiziološki porod).
Nakon poroda majka treba da se brine za održavanje i jačanje još jednog imuniteta, a to je imunitet bebe.
Razvoj imunog sistema bebe počinje u stomaku gdje dobija stečeni imunitet od majke. Količina tog imuniteta dobijenog od majke umnogome zavisi od životnih navika u trudnoći.
Dojenje je jedan od najboljih načina da se podrži imuni sistem bebe tokom njegovog razvoja. Na početku dojenja, prva dva-tri dana od rođenja majčine mliječne žlijezde luče kolostrum. To je visoko koncentrovano mlijeko, puno proteina i drugih važnih hranljivih materija. Svojim sastavom i količinom savršeno je prilagođeno tek rođenoj bebi i lako je za varenje. Sadrži određenu količinu antitijela i bijelih krvnih zrnaca što pomaže bebinom organizmu u izgradnji snažnog imunog sistema. Kasnije i zrelo mlijeko sadrži sve značajne nutrijente tačno u dovoljnoj količini koja je potrebna bebi.
Brojna istraživanja su pokazala brojne blagodeti dojenja za imunitet beba, posebno u prvih šest mjeseci. Smatra se da djeca koja su duže dojena imaju manju sklonost za nastanak alergija i razvoju mnogih bolesti kasnije.
Što se tiče djece starijih uzrasta, veoma je značajna balansirana i raznovrsna ishrana djeteta, a bitna stavka jeste i higijena ruku kako bi se jednim dijelom sprječilo širenje virusa gripa te običnih prehlada koje su najčešće infektivne bolesti kod djece. Vremenom, organizam djece prepoznaje određene viruse i biva sve bolji u prevenciji infekcija. Raznovrsnu ishranu djeteta ne može ništa zamjeniti, ali ukoliko dođe do često ponavljanih infekcija kod djece, može se razmotriti uvođenje nekog preparata za jačanje imuniteta namijenjenog isključivo djeci.
Kako ojačati i sačuvati imuni sistem
Spavajte dovoljno
Nedostatak sna ima sličan učinak na naš imuni sistem kao stres. Nedovoljno sna remeti normalnu proizvodnju bijelih krvnih zrnaca, ključnih komponenti našeg imuniteta. Dnevno je potrebno odrasloj osobi bar sedam sati sna dnevno, dok za novorođenčad i djecu je potrebno nešto više, između 8 i 17 sati sna, zavisno od njihove dobi.
Vježbajte i šetajte redovno
Redovna tjelovježba održava tijelo zdravim. Osim što se fizičkom aktivnošću jača tijelo dolazi i do oslobađanja endorfina koji smanjuje nivo stresa. Potreban je oprez kod osoba koje imaju već oslabljen imunitet da ne bi došlo do njegovog dodatnog pada uslijed preopterećenja.
Šetnja, boravak u prirodi, šumi predstavlja pravi izbor kao restart i osvježenje svakodnevnice.
Hranite se uravnoteženo i zdravo
Naučite da birate hranu i da svakodnevno razmišljate o tome šta unosite u svoj organizam. Uključite u svoju ishranu što više sezonskog voća i povrća, netretiranog hemikalijama. Unošenje proteina u organizam, vitamina i minerala te ostalih hranljivih sastojaka iz hrane ključni su za normalno funkcionisanje imuniteta.
Naš imuni sistem je u velikoj mjeri ovisan o hranjivim sastojcima u našem krvotoku, a naš krvotok se sastoji uglavnom od vode! Ako nemamo dovoljno vode, ne možemo pravilno transportovati hranljive materije do svakog sistema organa. Tako da dovoljan i redovan unos vode je preduslov za uravnotežen imunitet.
Razmotrite primjenu dodataka ishrani za imunitet
Mr. pharm Boris Bojić
Prvi korak kod uvođenja dodataka ishrani ili pojedinih OTC lijekova jeste konsultacija sa ljekarom, nutricionistom ili farmaceutom. Izdvojićemo par preparata koji su najčešće propisivani kod osoba sa oslabljenim imunitetom ili kod osoba poslije preležane bolesti.
- Vitamin D igra ključnu ulogu u našem imunitetu. Nakon provjere statusa vitamina D u organizmu, po potrebi se uključuje njegova suplementacija.
- Često propisivani dodaci ishrani i OTC lijekovi poslije preležanog COVID – a jesu preparati sa antioksidativnim svojstvima, jer se pokazalo da njihovo unošenje smanjuje štetne efekte koje je virus nanio organizmu. Ti preparati često u svom sastavu imaju: alfa lipoinsku kiselinu, omega masne kiseline, selen, bakar, cink, koenzim Q10, vitamin C ili kombinaciju pojedinih čime se pojačava njihovo antioksidativno djelovanje. Oksidativni stres narušava imuni sistem i ostale ćelije što može dovesti do ozbiljnijih oboljenja ukoliko smo mu često izloženi. Infekcije su jedan od osnovnih okidača za njegov nastanak.
- Prirodni preparati za jačanje imuniteta – Beta-glukani su ugljikohidratne molekule prirodno prisutne u gljivama, kvascima, pojedinim bakterijskim vrstama i žitaricama poput zobi i ječma. Brojne studije su pokazale da beta glukani u organizmu imaju funkciju imunomodulatora. Jednostavnije rečeno oni mogu “uvježbati” imune ćelije tijela da brže reaguju na patogene i lakše se izbore sa njima.
Ono što možemo zaključiti, jeste da je briga o zdravlju ponekad jako kompleksna i zahtijeva predanost i disciplinu. Stres je svakako jedan od najvažnijih faktora koji narušava zdravlje ljudi. Kontrolisanje i upravljanje stresnim situacijama je ponekad prioritet. Zdrava ishrana, fokus, dovoljno sna, zahvalnost, druženje sa dragim ljudima i redovna fizička aktivnost su neki od prijedloga za redukciju stresa.
Piše: Mr. pharm Boris Bojić
