Sunčanje je sastavni dio svakog ljeta, a mi vam danas otkrivamo sve što treba da znate o sigurnom sunčanju.

Ljeto smo jedva dočekali i dok uživamo u njegovim čarima, ne trebamo zaboraviti da je ovo najizazovniji  period godine za našu kožu. Preplanuli ten koji je postao popularan još u prošlom vijeku, nosi veliki rizik za kožu pa trebamo biti oprezni  prilikom izlaganja suncu, jer koža pamti.

Sunčanje: Kako utiče na zdravlje kože?

Faktori koji utiču na zdravlje kože su geografski položaj, godišnje doba, klima, doba dana, dužina vremena provedenog na suncu ali i način na koji štitimo kožu od sunca.

Sunčeva svjetlost sastoji se od:

• vidljive svjetlosti,
• ultraljubičastog (UV) zračenja
• i infracrvenog svjetla.

Vidljiva svjetlost  je jedina svjetlost koja je vidljiva ljudskom oku. Plavi i/ili ljubičasti dio ovog spektra poznat je kao vidljiva svjetlost visoke energije (HEVIS/HEVISIS svjetlost). HEVIS zraci prodiru u dublje slojeve kože, do dermisa, dovode do fotostarenja i hiperpigmentacija, ali nisu povezani sa pojavom melanoma.

Infracrvena (IR) svjelost dopire do kože i oslobađa toplotu tj. izaziva osjećaj vrućine na koži.

Ultraljubičasto (UV) svjetlo je hladno i nevidljivo ljudskom oku, ali ima najveći uticaj na kožu.  Ima kraću talasnu dužinu od vidljive svjetlosti i javlja se u tri oblika: UVA, UVB i UVC zraka.

UVC zraci imaju najkraću talasnu dužinu, njih uglavnom apsorbuje ozonski omotač, pa ne dopiru do kože, ali na velikim nadmorskim visinama i u područjima gdje je omotač oštećen, neophodna je dodatna zaštita. UVA zraci prodiru u dublje slojeve kože, do dermisa. Prisutni su tokom cijele godine i prolaze kroz oblake i staklo. Dovode do kratkotrajnog instant tamnjenja kože, koje ustvari nije tamnjenje kože već oksidacija koja traje nekoliko sati i vidljiva je jedino neposredno nakon izlaganja suncu. UVA zraci imaju uticaja i na pojavu kancerogenih ćelija, ali u manjoj mjeri nego UVB zraci. UVB zraci su kraće talasne dužine, nose i energiju koju organizam koristi za sintezu vitamina D. Stimulišu proizvodnju melanina koji je odgovoran za tamnjenje kože pa su oni zaslužni za dugotrajniji tamniji ten koji počinje dva do tri dana nakon izlaganja, a doseže vrhunac 3 nedelje od izlaganja. Takođe, izazivaju veća trenutna oštećenja poput opekotina. Opekotine predstavljaju prirodni alarm da je koža izložena prekomjernoj količini UVB zraka. Ćelijska DNK direktno apsorbuje UVB zrake što dovodi do dugotrajnih posljedica i nastanka melanoma (zloćudnog tumora kože).

Sunčanje: Koliko se preporučuje tokom dana?

Onoliko koliko na našoj koži neće izazvati dugotrajne posljedice. Prekomjerno i dugotrajno izlaganje suncu dovodi do oštećenja  imunog sistema kože, hroničnog solarnog oštećenja i fotostarenja kože (prijevremeno starenje kože zbog  prekomjernog hroničnog  izlaganja sunčevom zračenju koje se karakteriše posebnim fizičkim znacima i razlikuje se od fiziološkog starenja kože). Dolazi do isušivanja i perutanja kože, javljaju se nove bore, a već stečene postaju  prilično upadljive.  80% starenja lica je prouzrokovano izlaganjem suncu. Ovaj tip ubrzanog starenja kože najprije dotiče lice, vrat, dekolte i ruke. UVB i UVA zraci jako oštećuju ćelije kože, uništavaju kolagen i elastin i mogu da budu uzrok nastanka melanoma.

UVA zračenje stimuliše  proizvodnju slobodnih radikala u koži. To su zapravo visoko reaktivne molekule kiseonika (ROS). Naše tijelo koristi antioksidanse da neutrališe potencijalno štetne slobodne radikale, međutim, kada se poremeti ravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala i  sposobosti organizma da ih neutrališe, dolazi do oksidativnog stresa u kome se narušava ćelijska DNK i nastaju oštećenja na koži, a kao rezultat toga imamo veću pojavu bora, gubitak elastičnosti kože i  fotostarenje kože.

Sve su ovo dobri razlozi da se razumno ponašamo kada je sunce u pitanju i da se štitimo pri svakom izlaganju.

Kako se najbolje zaštiti od sunca?

U zavisnosti od tipa i stanja kože, prilagodićemo vrijeme boravka na suncu, s tim da period od 10 do 16h svakako izbjegavamo. Korištenje adekvatne zaštite u vidu krema sa zaštitnim faktorom, sunčanih naočala sa zaštitnim faktorom, odjeće od prirodnih materijala kao i šešira sa velikim obodom  je neophodno. Pored krema i sunčanih naočala  sa zaštitnim faktorom, na tržištu je sve prisutnija i odjeća sa zaštitnim faktrom. Prirodni materijali poput svile, lana i pamuka imaju određeni vid zaštite, ali ova specijalizovana odjeća sadrži hemijske filtere koji su utkani u material i tako štite kožu. Odjeća sa zaštitnim faktorom ima oznaku UPF (ultraviolet protection factor) tj.faktor zaštite od ultraljubičastog zračenja  koji je standardizovan faktor zaštite za tekstil i nosi oznake 30, 40 i 50 što bi odgovaralo kremama sa istim SPF-om.

SPF (sun protection factor) ustvari predstavlja faktor zaštite od sunčevih zraka, tačnije od UVB zraka. SPF obilježava koliko bi se teoretski mogao produžiti boravak na suncu bez oštećenja kože. Što je zaštitni faktor viši, veće je i njegovo zaštitno djelovanje.  Na primjer, ako nanesemo proizvod sa SPF20, to bi značilo da se možemo izlagati suncu 20 puta duže nego što bismo mogli bez ikakve zaštite.  Međutim, ovo pravilo bismo trebali zanemariti jer nerijetko ne nanesemo dovoljnu količinu kreme sa zaštitnim faktorom. Smatra se da je za tijelo potrebno oko 30mL a za lice oko 2mL. Pored toga, vrlo je značajno i često ponavljanje, nakon kupanja, intenzivnog znojenja i uopšteno  svaka dva sata. Takođe se preporučuje nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom trideset minuta prije samog izlaganja suncu. SPF 30 propušta 3% UVB zraka, a SPF 50 2% ali se UVA zaštita može znatno razlikovati. Po evropskoj regulativi UVA zaštita je jedna trećina SPF-a , odnosno UVB zaštite.

Pored zaštitnih krema, zaštitne odjeće kako još pripremiti kožu za sunčanje?

Iznutra, antioksidansima. Obzirom da UVA zračenje stvara slobodne radikale koji dovode do oksidativnog stresa, mijenjaju strukturu DNK i tako dovode do trajnih posljedica i oštećenja kože, odličan saveznik u borbi protiv fotostarenja su antioksidansi koji unosimo putem hrane ili suplemenata. Antioksidansi djeluju tako što se vezuju za slobodne radikale kiseonika, sprečavaju dalju oksidaciju, samim tim sprečavaju dalju lančanu destruktivnu reakciju. Najznačajniji antioksidansi su vitamini A, C, E, koenzim Q10, selen, cink, karotenoidi ( beta-karoten, likopen, lutein, astaksanstin) polifenoli, alfa lipoinska kiselina, ekstrakt lista ginka, silimarina, L- glutation, L- cistetin, pikonegol, ekstrakt lista zelenog čaja.  Namirnice bogate antioksidansima su orašasti plodovi, nar, bobičasto voće, paradajz, lubenica, mrkva i zeleno lisnato povrće.

Koje su najbolje kreme za sunčanje?

Krema sa širokim spektrom UVA i UVB zaštite, koja ne iritira kožu i koja se koristi redovno tokom cijele godine.U zaštitnim kremama razlikujemo dvije vrste filtera: mineralne i hemijske.

Mineralni ili fizički filteri odbijaju sunčeve zrake, tj. djeluju kao fizička barijera, stvaraju zaštitni sloj na koži i tako sprečavaju djelovanje i UVA i UVB zraka. Najznačaniji mineralni filteri su cink oksid i titan dioksid. Fotostabilni su, štite kožu odmah nakon nanošenja, pogodni su za djecu i osobe sa osjetljivom kožom. Mana im je što ostavljaju bijeli trag na koži, moraju se nanosi u većoj količini i lako se spiraju sa kože.

Hemijski ili organski filteri su hemijske supstance koje upijaju UV zračenje, apsorbuju fotone i svaki od njih ima specifični apsopcijski spektar. Dijele se na UVA i UVB zaštitna hemijska sredstva, s tim da je UVB zaštita potpuna, dok UVA zaštita štiti samo od zraka kratkih talasnih dužina. Kreme sa hemijskim filterima su laganije teksture i bolje razmazive. Za postizanje adekvatne zaštite potrebna je manja količina ali se moraju nanijeti minimalno dvadeset minuta prije izlaganja suncu. Najbolja zaštita se postiže kada proizvod sadrži kombinaciju obe vrste filtera jer je tada potrebna niža koncentracija, pa se time smanjuju i potencijalne iritacije kod osoba sa osjetljivom kožom. Na tržistu danas postoji veliki broj krema sa zaštitnim faktorom koje su posebno namijenjenje za različita stanja i potrebe kože. 

Da li je moguće napraviti kremu za sunčanje od prirodnih sastojaka?

Na društvenim mrežama imamo pregršt recepata za izradu krema za sunčanje od prirodnih sastojaka u kućnoj radinosti. Takve kreme nemaju deklarisani SPF faktor, jer to nije moguće znati bez testiranja in vivo ili colipa metodom (spektrofotometrijski). Sadrže biljna ulja poput ulja maline, ulja čileanskog lješnika, karanja ulja koji imaju procijenjen SPF faktor in vitro, tj. u epruveti. Najčešće se koriste mineralni filteri. Iako nemaju deklarisani SPF ne treba ih izbjegavati, jer su bogate prirodnim uljima koja hrane i njeguju kožu, samo ih treba razumno koristiti.

Da li je sunčanje štetno za bubuljice?

Sunce tokom ljeta prvo isuši bubuljice, pa se stvori privid da se stanje poboljšalo. Međutim UV zraci dovode do zadebljanja epidermisa, što dalje uzrokuje zapušavanje folikula koje podstiču lučenje sebuma. Nakupljanje sebuma predstavlja idealne uslove za proliferaciju bakterija što najčešće dovodi do povratnog efekta akni koje se javljaju krajem ljeta. Pretjerana izloženost suncu i/ili neadekvatna zaštita mogu da izazovu problem sa pigmentacijom, a osobe sklone aknama ili ožiljcima su posebno sklone hiperpigmentaciji. Sunce predstavlja rizike za sve tipove kože, ne samo za kožu sklonu aknama pa je adekvatna zaštita namijenjena određenom tipu i stanju kože najefikasnija.

Kako oporaviti kožu od sunca? 

Prekomjerno i dugotrajno izlaganje suncu dovodi do isušivanja, perutanja i vrlo česte pojave tamnih fleka. Intenzivna hidratnatna njega poslije sunčanja pomaže koži da se regeneriše. Preparati namijenjeni za njegu kože nakon sunčanja omogućavaju joj da povrati elastčnost, umiruju i rashlađuju. Bazirani su uglavnom na biljnim uljima i ekstraktima koji ne iritiraju kožu, sadrže aloju kao i termalnu vodu, uglavnom su bez parfema i alkohola, lagane nemasne teksture. 

Piše: mr. pharm Danijela Marijanac