Putnička dijareja je najčešći zdravstveni problem kod putnika i godišnje pogađa skoro 50% osoba koje putuju. Obično se javlja tokom prvih 7 dana putovanja, ali može nastati u bilo kojem trenutku, čak i nakon povratka kući. Glavni uzrok putničke dijareje je konzumiranje fekalija putem zagađene hrane ili vode. Moguće je dobiti putničku dijareju i usljed nenamjernog gutanja vode u zagađenim bazenima ili jezerima.

Glavni faktor rizika za razvoj putničke dijareje je destinacija. Visokorizične destinacije su manje uređene zemlje sa lošim higijenskim uslovima, posebno u toplim klimatskim uslovima. Rizik za razvoj putničke dijareje je veći za osobe iz razvijenih zemalja koje putuju u zemlje u razvoju ili nerazvijene zemlje. Putovanje iz jedne zemlje u razvoju u drugu nosi manji rizik od razvoja putničke dijareje. Uzrok ove razlike je najverovatnije ranija izloženost i stvoren imunitet prema patogenima koji izazivaju dijareju.

Povećanu mogućnost razvoja putničke dijareje imaju:

• Djeca i adolescenti
• Imunokompromitovane osobe
• Osobe sa inflamatornim bolestima crijeva
• Osobe sa dijabetesom
• Osobe koje uzimaju lijekove za neutralizaciju želudačne kiseline

Djeca su osjetljiva populacija zbog nerazvijenog imunog sistema, ali i zbog manjeg pridržavanja higijenskom režimu.

Želudačna kiselina je izuzetno jaka i jedna od njenih uloga je neutralizacija potencijalno štetnih mikroorganizama koje unesemo preko usta. Lijekovi protiv žgaravice smanjuju stvaranje želudačne kiseline ili je neutrališu. Zato osobe koje uzimaju ove lijekove imaju povećan rizik od razvoja putničke dijareje.

Putnička dijareja se češće javlja ljeti nego zimi, čak i kada je ista destinacija u pitanju.

Šta izaziva putničku dijareju?

Putničku dijareju u oko 80% slučajeva izazivaju bakterije. Glavni uzročnik su fekalne bakterije poput Escherichia coli. U samo 10% slučajeva uzrok putničke dijareje su virusi poput norovirusa, rotavirusa i crijevnih adenovirusa. I paraziti mogu izazvati putničku dijareju koja u tom slučaju obično traje duže od dvije sedmice.

Kako se razvija putnička dijareja?

Patogen koji izaziva putničku dijareju može blokirati apsorpciju tečnosti i elektrolita u crijevima i na taj način povećati njihov gubitak putem stolice. Mehanizam nastanka putničke dijareje može biti vezan za prisustvo uzročnika u crijevima, ali i za toksine koje pojedini patogeni stvaraju.

Koji su simptomi putničke dijareje?

U većini slučajeva putnička dijareja nastaje naglo. Većina virusa i bakterija koji su najčešći uzročnici putničke dijareje, razvijaju se brzo – kraće od 24. U rijetkim slučajevima uzrok putničke dijareje su bakterije kojima treba i po nekoliko sedmica da izazovu bolest.

Osnovni simptom putničke dijareje je učestalo pražnjenje creva, 4-5 puta u toku dana. Stolica može biti više tečna, sluzava, krvava. Mogu se javiti stomačni bolovi i grčevi, nadutost, opšta slabost, mučnina i povraćanje.

Kako sprečiti putničku dijareju?

Najefikasniji način sprečavanja putničke dijareje obuhvata poštovanje higijenskih mjera i izbegavanje rizičnih napitaka i hrane. Suština problema nije u tome da je hrana u manje razvijenim zemljama “prljava” već može biti kontaminirana mikroogranizimima na koje je lokalno stanovništvo imuno, a stranci nisu.

Izbegavati hranu i piće od prodavaca koji ne posluju u higijenskim uslovima.

Ovo pravilo, svakako, važi za hranu i piće u bilo kojoj zemlji, bez obzira da li ste putnik ili ne. Nehigijenski uslovi rukovanja sa hranom i pićem izvor su zaraze.

Izbegavati konzumiranje sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa i morskih plodova.

Meso koje nije skladišteno u idealnim uslovima i dalje može biti sigurno za konzumiranje ako je dovoljno dugo izloženo dovoljno visokim temperaturama.

Isto važi i za morske plodove, s tim što treba biti oprezan kada postoji mogućnost da su školjkari uzgajani u zagađenoj vodi. Pojedini toksini ne mogu biti neutralizovani ni visokim temperaturama te uprkos dobroj termičkoj obradi postoji mogućnost razvoja bolesti.

Izbegavati sirovo voće i povrće, osim ako je neoguljeno.

Nedovoljno oprano sirovo voće i povrće, kao i voće i povrće oprano kontaminiranom vodom dovode do razvoja putničke dijareje. Treba biti oprezan kada su u pitanju salate, voćne salate, jestive dekoracije od voća i povrća. Voće i povrće koje dolazi sa korom koja se guli (poput banana, narandži) obično je bezbedno pod uslovom da ga dobijete neoguljeno i potom sami gulite neposredno prije obroka.

Izbegavati vodu iz česme i led napravljen od ove vode.

Voda iz česme i led napravljen od vode iz česme čest su uzrok putničke dijareje. Prokuvana voda u čajevima i vrućoj kafi je obično bezbijedna.

Izbegavati nepasterizovano mlijeko i sirova jaja.

Nepasterizovano mlijeko i sirova jaja su očit potencijalan izvor zaraze. Oprez je potreban kada je u pitanju hrana, posebno poslastice (kremovi), koji sadrže sirova jaja jer često ne razmišljamo kako je hrana pripremljena.

Probiotici i prebiotici.

Ne postoji kombinacija probiotika i prebiotika koja može spriječiti putničku dijareju ako ne izbjegavamo rizične namirnice. Međutim, prisustvo dobrih bakterija u crijevima je neophodno za funkcionisanje našeg organizma. Isto tako, dobre bakterije smanjuju mogućnost razvoja loših bakterija i razvoj bolesti. U skladu sa tim, primjena probiotika kao dobrih bakterija i prebiotika kao hrane za dobre bakterije može doprinjeti sprečavanju putničke dijareje.

Najčešće se preporučuje početi sa uzimanjem probiotika nekoliko dana prije putovanja. Probiotik treba uzimati tokom cjelokupnog puta i može se nastaviti nekoliko dana nakon povratka kući.

Probiotici koji mogu pomoći u prevenciji putničke dijareje sadrže:

• Lactobacillus rhamnosus GG
• Lactobacillus acidophilus
• Saccharomyces boulardii

L. rhamnosus GG i L. acidophilus su bakterije koje se nalaze u velikom broju probiotskih proizvoda. Dosta su ispitivane zbog svog pozitivnog uticaja na crijeva, imunitet i dijareju. S. boulardii je probiotska gljivica koja unapređuje odbrambenu sposobnost organizma i olakšava eliminaciju štetnih produkata mikroorganizama iz crijeva.

Antibiotici se rutinski ne koriste za prevenciju putničke dijareje.

Kako liječiti putničku dijareju?

Putnička dijareja u najvećem broju slučajeva prolazi spontano u roku od nekoliko dana, bez potrebe za liječenjem.

Neophodno je unositi dovoljno bistrih tečnosti (čiste vode, supe). Nadoknada elektrolita je takođe značajna kako bi se spriječila dehidracija. Preporuka je unos sredstava za oralnu rehidraciju (u vidu praška ili šumećih tableta prethodno rastvorenih u vodi) u skladu sa uzrastom i intenzitetom simptoma. Oralna rehidraciona sredstva koriste se dok traju simptomi bolesti, odnosno dok je prisutan povećan gubitak tečnosti i elektrolita dijarejom, povraćanjem i znojenjem.

Lijekovi za zaustavljanje dijareje (loperamid) usporavaju pražnjenje crijeva i na taj način zaustavljaju dijareju. Mogu biti korisni, ali usljed dužeg zadržavanja sadržaja u crijevima, mogu biti i opasni jer produžavaju period tokom kojeg je organizam izložen patogenima i njihovim toksinima. Nikada se ne trebaju koristiti kod prisustva krvi u stolici i povišene telesne temperature.

Kada se dijareja javlja u vidu tri ili više tečnih stolica tokom 8 sati, ako je prate mučnina, povraćanje, grčevi, povišena tjelesna temperatura i potogovo krv u stolici – potrebna je antibiotska terapija. Antibiotici se najčešće koriste tokom tri do pet dana u liječenju putničke dijareje.

Šta je bitno zapamtiti u vezi putničke dijareje?

• Rizik od razvoja putničke dijareje veći je kada putujemo u regije sa nerazvijenim higijenskim mjerama
• Izbegavati sirovo meso, morske plodove, voće i povrće
• Izbegavati vodu iz česme i bunara, led napravljen od ove vode
• Za prevenciju putničke dijareje možemo koristiti probiotike neposredno prije i tokom putovanja
• Nadoknada vode i elektrolita je neophodna ako do putničke dijareje dođe
• Obavezno se obratiti doktoru ako dijareja traje duže od par dana, prisutni su krv u stolici, visoka tjelesna temperatura i jaki bolovi