Probiotici su u posljednje vrijeme među najtraženijim proizvodima u većini apoteka. Njihova upotreba je posljednjih par godina postala apsolutni hit i u proizvodnji kozmetike, a mi vam danas otkrivamo sve što bi trebalo da znate o probioticima.
“ Sve bolesti počinju u crijevima “, rekao je Hipokrat prije otprilike 3000 godina.
Danas kao zdravstveni radnik koji se bavi farmaceutskom djelatnošću, mogu reći da se susrećemo sa velikim brojem ljudi koji traže baš nešto za bolove, nadutost i tegobe u crijevima. Često se tu nalaze razni proizvodi, među kojima su najčešći probiotički suplementi.
Probiotici ZA ŽIVOT
Sama riječ probiotik dolazi od riječi pro + bios, što znači “ za život “. Probiotici su živi mikroorganizmi ( bakterije ), koji kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama imaju povoljne efekte na zdravlje ljudi. Kada kažemo “ bakterije”, ljudi obično gledaju u negativnom smislu, kao nešto od čega će se razboljeti. Međutim, imamo dvije vrste bakterija koje su stalno prisutne u i na našem tijelu, a to su dobre i loše bakterije.
Probiotici predstavljaju dobre bakterije, koje pomažu u uspostavljanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u našim crijevima. Danas se zna da crijevna mikroflora svakog čovjeka predstavlja njegov složen ekosistem. Svaki mikrobiom je jedinstven, čine ga bakterije, gljive, virusi i patogeni koje imaju glavnu ulogu u procesu varenja hrane i održavanju zdravlja ljudi. Crijevna mikroflora može da bude narušena usljed različitih bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, prekomjernog konzumiranja alkohola. Naučna istraživanja su pokazala da probiotici ne mogu da zamijene uništenu prirodnu floru, ali mogu da djeluju kao pomoć tokom oporavka organizma.
Vrste probiotika
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium koji se nalazi u debelom crijevu, i služi tijelu kao pomoć pri varenju hrane. Danas je izolovano oko 30 vrsta ovog soja, koji se koriste kao probiotici.
Pored roda Bifidobacterium u crijevima se nalaze i vrste roda Lactobacillus. Pored crijeva, ovaj rod prisutan je i u vagini, i danas je izolovano preko 56 vrsta.
Zato danas i pored oralnih probiotika, u apotekama možemo pronaći sve veći broj i probiotika za vaginalnu primjenu, koji se primjenjuju kod žena kao monoterapija ili dopunska terapija za liječenje bakterijske vaginoze.
Neki od sojeva koji se mogu naći u probioticima su :
- Bifidobacterium bifidum
- Bifidobacterium breve
- Bifidobacterium infantis
- Bifidobacterium longum
- Lactobacillus acidophilus
- Lactobacillus casei
- Lactobacillus plantarum
- Lactobacillus reuteri
- Lactobacillus rhamnosus
- Lactobacillus GG.
Pored njih izolovana je i gljiva Saccharomyces boulardi, Enteroccocus.
Mikroorganizmi koji se koriste kao probiotici moraju zadovoljavati nekoliko kriterijuma, neki od njih su: moraju biti ljudskog porijekla, nepatogeni, rezistentni na razlaganje tokom prolaza kod digestivni trakt, stabilni u kiseloj sredini.
Razlika između probiotika i prebiotika
Pored riječi „probiotik“, često se spominje i „prebiotik“, koji djeluje sinergistički sa probiotikom, pomaže samom djelovanju probiotika a može i sam da ima povoljne efekte na zdravlje. Prebiotici su nerastvorljivi dijelovi hrane koji podstiču rast i/ili aktivnost nekih mikroorganizama u crijevima. Najpoznatiji prebiotik je inulin. Danas se inulin često nalazi u kombinaciji sa različitim sojevima roda Bifidobacterium i Lactobacillus, koji predstavljaju najčešće korišćene probiotike, i takve kombinacije čine sinbiotik.
Često se postavlja pitanje, kad da uzimamo probiotik i za šta je on sve dobar?
Mi farmaceuti probiotike preporučujemo u raznim stanjima, kod bolesti gastrointestinalnog trakta, dijareje, putničke dijareje i dijareje izazvane upotrebom antibiotika.
Ako uzimate probiotik da spriječite neželjne efekte antibiotika, često se pitate hoće li antibiotik “uništiti” bakterije u probiotiku. Odgovor je neće, jer su probiotici osmišljeni tako da spriječe dijareju ili neke druge neželjne efekte koji mogu nastati upotrebom antibiotika.
Zato se i preporučuje upotreba probiotika uz antibiotsku terapiju, sa razmakom od dva sata prije ili dva sata poslije antibiotika, jednom dnevno.
Probiotike isto možete koristiti kod dijareje, opstipacije, kod osjećaja nadutosti u crijevima, sindroma razdražljivosti crijeva, pa čak i kod urinarnih infekcija, alergija, i ekcema na koži.
Probiotici se preporučuju i kod odraslih i kod djece.
I kod djece se uz antibiotsku terapiju preporučuju probiotici. Obično probiotici za djecu sadrže manji broj dobrih bakterija, i u zavisnosti od uzrasta djeteta bira se odgovarajući preparat, da li u obliku kapsula ili kapi. U pedijatriji se najčešče koriste probiotici koji sadrže gljivice Saccaromyces boulardii i bakterije iz grupe Lactobacillus, najviše Lactobacillus rhamnosus.
Bitno je reći da novorođenčad i male bebe dobre bakterije unose preko majčinog mlijeka ili adaptiranog mlijeka. Zato majčino mlijeko predstavlja prvi prirodni probiotik sa kojim se dijete susreće. Isto želim da naglasim da probiotici isto imaju povoljne efektre i na grčiće kod djece ( kolike ).
Isto što treba da se naglasi da se dejstvo probiotika razlikuje kod ljudi. To znači da ono što radi za jednu osobu, možda neće raditi za drugu. Dejstvo može i da zavisi od određenog probiotika koji se uzima.
Da li su probiotici štetni?
Stalno se istražuje na tu temu, čak i ako su do sada sve studije imale pozitivne rezultate u uticaju probiotskih suplemenata, uvijek je potrebno biti na oprezu. Ukolike se jave smetnje, alergijske reakcije, blage smetnje u želudcu, mučnina, savjetuje se prestanak sa terapijom. Postoji određena grupa ljudi koja mora biti na oprezu kada koriste ove suplemente. Kod nekih ljudi postoje rizici od infekcije. U takvu grupu spadaju ljudi sa oslabljenim imunitetim, najčešće osobe koje su na hemioterapiji, novorođenčad, osobe koje su nedavno imale operaciju.
Da li su probiotici iz hrane jednako korisni?
Pored probiotskih suplemenata postoje i prirodni probiotici koji se nalaze u nekim namirnicama koje se svakodnevno upotrebljavaju. To su bakterije mliječne kiseline koje se već dugo vremena koriste u prehrani. Tu spadaju jogurt, kefir, surutka, kiselo mlijeko, kombuha.
Ove namirnice sadrže bakterije mliječne kiseline, koja ima ulogu u pretvaranju šecera i drugih ugljenih hidrata u mliječnu kiselinu, i na taj način održavaju PH vrijednost digestivnog trakta i spriječavaju rast bakterija u crijevima. Prirodni probiotici imaju veliku prednost jer često ih unosimo svakodnevno, a nismo ni svjesni koliko znače za naše zdravlje. Zato jedna čaša jogurta za doručak je dobra preporuka!
Danas postoji veliki broj probiotika, u raznim farmaceutskim oblicima: kapsule, suspenzije, kapi.
Kako odabrati pravi probiotik?
Uvijek je dobro da se savjetujete i dobro informišete o načinu na koji različite vrste probiotika djeluju. Bilo da uzimate neki od prirodnih probiotika ili neki u vidu dodatka prehrani bitno je da imate tačan broj dobrih bakterija, tačnije odgovarajuću dozu i odgovarajuće sojeve dobrih bakterija. Kod probiotika doza je izražena brojem kolonija ( CFU ). Smatra se da pozitivni efekat nije moguć bez dnevnog unosa, zavisno od soja bakterija, barem od 10⁶ do 10⁹ CFU. Moram naglasiti da je bitniji kvalitet nego kvantitet, jer od soja bakterija zavisi i efikasnost probiotika.
Danas ima proizvoda koji pored dobrih bakterija mogu da budu obogaćeni drugim suplementima, kao što su: cink koji ima bitnu ulogu u imunološkom sistemu, zatim vitamine B grupe, kalcijum. Kod ovakvih proizvoda bitno je da nije promijenjena stabilnost preparate i da odgovaraju kvalitetu probiotika.
I da se vratimo na početak, na Hipokratovu izjavu, bitno je naglasiti da zdravlje crijeva i dobro funkcionsanje digestivnih organa igraju bitnu ulogu u svakodnevnici covjeka. Bilo da koristite prirodne probiotike ili suplemente, bitno je da odaberete one koji imaju efekat.
Kada kupujete probiotik posavjetujte se sa vašim farmaceutom, objasnite problem koji imate i on će vam sigurno na osnovu svog iskustva i znanja preporučiti onaj najbolji.