Suha koža (kseroza) je stanje koje nastaje usljed manjka vode u površinskom, odnosno spoljašnjem sloju kože stratum corneum-u. Suha koža je gruba na dodir, bez sjaja, često praćena svrabom ili perutanjem, te gubitkom elastičnosti. Normalan procenat vode u površinskom sloju bi trebao biti preko 10%, kako koža ne bi pokazivala već navedene znakove suhoće. Sklona je pucanju, I kao takva postaje pogodno tlo za razvoj infekcija. Može da bude simptom različitih stanja kao što su atopijski dermatitis, ekcem, iritativni kontaktni dermatitis, psorijaza, ali je prije svega stanje za sebe, koje svi prođu u nekom periodu života.
Suha koža – uzroci
Uzročnici suhe kože su različiti. Može da bude uzrokovana genetskim faktorima, starenjem, uticajima spoljašnje sredine.
Kao posljedica genetske predispozicije najčešće se javljaju atopijski dermatitis i ihtioza.
Starenjem koža gubi na elastičnosti i postaje suvlja. Smatra se da do suvoće kože u starijoj dobi dolazi zbog smanjenog nivoa proteina filagrina u površinskom sloju , pa je na taj način smanjena i sposobnost kože da vezuje vodu. Većina starijih osoba se susreće sa pojavom suhe kože donjih ekstremiteta, ruku i lica. Pored fizioloških procesa koji dovode do isušivanja kože kod starijih pacijenata, suhoći mogu doprinijeti i faktori sredine, kao što su pušenje, boravak u prostorijama gdje je suvlji zrak (naročito zimi), upotreba nekih lijekova, izloženost suncu, stres, ali i nedovoljan unos tečnosti. Potrebno je ograničiti izlaganje suncu i koristiti kreme sa zaštitnim faktorom, kako bi se usporio proces fotostarenja i pojave bora i hiperpigmentacijskih mrlja. Svakako, važna je i svakodnevna upotreba hidratantne njege, naročito kod postmenopauzalnih žena, gdje hormonalne promjene imaju uticaj i na stanje kože.
Određena mjesta na tijelu koja su više izložena mehaničkom naprezanju kao na primjer vrhovi prstiju ili zglobovi, podložnija su suhoći.
Kao uticaj sredine možemo navesti i klimatske prilike, pa je tako zimi izraženija suvoća kože. Površinski sloj kože je bogat prirodnim vlažećim faktorima (NMF – Natural moistuirizing factors) I njihovo djeolvanje prije svega zavisi od atmsferske vlage. Što je temperatura niža, to je manja i vlažnost vazduha, I koža je suvlja. Samim tim je zimi potrebna I intenzivnija njega. Takođe, do isušivanja kože može dovesti pušenje, prečesto pranje kože, upotreba grubih sredstava za pranje, pranje vrelom vodom, boravak u klimatizovanim prostorijama koje isušuju zrak.
Prije svega, treba djelovati na prevenciju nastanka suhe kože. To možemo postići tako što ćemo za tuširanje koristiti toplu, a ne vrelu vodu, izbjegavati upotrebu grubih sredstava za pranje kože, birati one sa blagim površinski aktivnim materijama. Poželjno je namazati kožu nekim hidratantnim losionom odmah nakon pranja. Svakim pranjem prirodni lipidni sloj naše kože se narušava, a mazanjem odmah nakon pranja nadoknađujemo izgubljena ulja i hranimo kožu. Ovakav pristup je važan naročito zimi. Upotreba zaštitnog faktora (SPF) je od velikog značaja, čak I u zimskom periodu kada se čini da sunce I nije toliko jako. Treba napomenuti I uticaj odjće koju nosimo. Kod problema sa suhom kožom bilo bi poželno izbjegavati nošenje grubih materijala, nositi komotniju, širu odjeću izrađenu od prirodnih materijala koji neće iritirati kožu. Takođe, korisno je potražiti sredstva za pranje odjeće koja su namijenjena osjetljivoj koži, bez parfema I težih hemijskih spojeva.
Jednako je važna i hidratacija iznutra i unos dovoljne količine tečnosti, ali i ishrana bogata sastojcima neophodnim za zdravlje kože. Hrana bogata vitaminima A, C, E (koji su važni antioksidansi), kao i selenom i cinkom može imati pozitivan efekat kod osoba koje imaju probleme sa suhom kožom. Takođe, omega 3 masne kiseline iz ribljeg ulja su važne za kožu, jer obezbjeđuju fleksibilnost ali i stvaranje intracelularnih lipida u površinskom sloju ( stratum corneum-u). Probitici se, pored svoje dobro poznate upotrebe kod gastrointestinalnih problema, mogu preporučiti i kod atopijskog dermatitisa praćenog svrabom i suhom kožom.
Suha koža ruku
Kako pravilno njegovati suhu kožu?
Dalje, ukoliko se poblem sa suhom kožom ipak javi, moramo se posvetiti pravilnoj njezi. Na tržištu možemo naći veliki broj preparata za pranje i čišćenje, ali i za njegu suhe kože. Svrha takvih preparata je da zadrže vodu i koži obezbijede dovoljnu vlažnost. To se postiže humektansima u njihovm sastavu, čija je uloga da vezuju vodu iz dubljih slojeva epidermisa. Kao humektansi u preparatima za njegu kože često se koriste glicerin, propilenglikol, urea, sorbitol, natrijum-hijaluronat u različitim koncentracijama. Pored humektanasa, u preparatima za njegu kože nalaze se i okluzivi, sastojci koji sprečavaju transepidermalni gubitak vode i tako hidriraju površinski sloj. Danas se u te svrhe sve češće koriste biljna ulja kao što su ulje noćurka, bogato omega -6 masnim kiselinama, linolenskom i linoleinskom kiselinom. Pored njega, važno mjesto u sastavu takvih preparata našli su i suncokretovo, jojobino, kokosovo ulje, ulje sjemenki grožđa, pšeničnih klica, te ulje pamuka.
U površinskom sloju kože prirodno se nalaze ceramidi, koji svojim zaštitnim djelovanjem sprečavaju transepidermalni gubitak vode, tako da i formulacije sa ceramidima mogu značajno poboljšati stanje suhe kože i sačuvati lipidnu barijeru.
Najčešći izbor za njegu su emolijensi, odnosno emolijentni kremovi, losioni ili balzami, ili emolijentna ulja i gelovi za kupanje, koja biramo u zavisnosti od stanja i potreba kože. Razlikuju se u teksturi, balzami su gušće teksture i preporuka su kod jako suhe kože. Emolijensi na površini kože kreiraju zaštitni film i pomažu u obnovi lipidne barijere, vraćaju koži sjaj, pomažu u smanjivanju svraba I čine je glatkom. Najbolji rezultati se postižu ukoliko se aplikuju više puta u toku dana. Takođe, preporučljiva je i profilakička primjena emolijenasa, da bi se spriječio svrab i nastanak većih oštećenja kože. Zimi svakako biramo bogatije teskture, a ljeti one sa većim udjelom vode, koji se brže upijaju. Pažnju treba obratiti i na sastav preparata, i odlučiti se za nekomedogene formule, bez parfema i agresivnih materija.
Posebnu kategoriju čini njega suhe kod beba i novorođenčadi. Njihova koža ima 30% manje vode u stratum corneumu, i veći transepidermalni gubitak vode nego koža odraslih osoba, pa je samim tim podložnija isušivanju i zahtjeva posebnu njegu. Atopijski dermatitis i ekcemi su sve češća pojava kod novorođenčadi, razviju se u prvih šest mjeseci života kod 60% njih. S tim da, i za bebe sa suhom kožom važi, kao i za odrasle, kupanje mlakom,a ne vrelom vodom i potom posušivanje peškirom laganim tapkanjem. Emolijense treba nanijeti odmah nakon kupanja, dok je koža još vlažna. Ovo je posebno važno ako postoje slučajevi atopijskog dermatitisa u porodici, da bi se spriječila pojava kod djeteta.
Suha koža stopala
Suha koža ruku i stopala
Suha koža ruku u vrijeme kada je upotreba dezinficijenasa postala svakodnevnica, sve je učestaliji problem. Dezinficijensi na bazi alkohola isušuju ruke, koža postaje sklona perutanju i pucanju. Potrebno je više puta dnevno nanositi hidratantne kreme za ruke, naročito su se dobro pokazale kreme na bazi glicerina i uree, izbjegavati upotrebu agresivnih deterdženata za pranje, ili upotrebljavati rukavice. Rukavice mogu biti od pomoći i u hladnim zimskim danima, kao zaštita, kada se usljed suhog vazduha i koža intenzivnije isušuje i dolazi do pojave dermatitisa. Ukoliko klasični emolijensi ne budu od pomoći, a ruke pokazuju i znakove crvenila i pukotine postanu izraženije, pomoć možemo potražiti kod dermatologa, koji će odrediti potrebnu terapiju.
Kseroza stopala može dovesti do pucanja i pojave fisura na petama, što kožu na stopalima čini podložnijom za razvoj infekcija. Redovna hidratacija može pomoći u očuvanju integriteta kože i spriječiti pojavu infekcija. Za njegu stopala dobro su se pokazali humektansi poput uree, bolje nego preparati koji je ne sadrže, ali i preparati sa salicilnom kiselinom, koja djeluje keratolitički i olakšava situaciju ako postoje zadebljanja na petama.
