Top 5 proizvoda koje morate imati u torbi
U današnje vrijeme kada imamo veliki broj dostupnih proizvoda na tržištu, svako od nas ima omiljene koje svakodnevno koristi i rado im se vraća. Baš kao i u svijetu mode, tako i u svijetu farmacije postoje trendovi ali i vječni klasici koji se nalaze u našim torbama. Bilo da je riječ o ruksaku, velikoj torbi ili čak malenoj torbici, postoji par “kultnih” proizvoda koji se svakodnevno nalaze u mojoj torbi. Neki od njih su:
- Krema sa žaštitnim faktorom je nezaobilazan dio svakodnevne njege tokom cijele godine. Već smo naučili da je najbolja anti age njega zaštita od sunca. Prekomjerno i dugotrajno izlaganje suncu dovodi do oštećenja imunog sistema kože, hroničnog solarnog oštećenja i fotostarenja kože. Dolazi do isušivanja i perutanja kože, javljaju se nove bore, a već stečene postaju prilično upadljive. 80% starenja lica je prouzrokovano izlaganjem suncu. Starenje kože koje je vezano za izlaganje suncu se manifestuje dubokim borama, pigmentnim mrljama, vidno proširenim sitnim krvnim sudovima ispod kože. Ovaj tip ubrzanog starenja kože najprije dotiče sve zone koje su često izložene, kao što je lice,vrat, dekolte i ruke. UVB i UVA zraci jako oštećuju ćelije kože, uništavaju kolagen i elastin i mogu da budu uzrok nastanka melanoma (raka kože). UVA zračenje stimuliše proizvodnju slobodnih radikala u koži. To su zapravo visoko reaktivne molekule kiseonika (ROS). Naše tijelo koristi antioksidanse da neutrališe potencijalno štetne slobodne radikale, međutim, kada se poremeti ravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala i sposobosti organizma da ih neutrališe, dolazi do oksidativnog stresa u kome se narušava ćelijska DNK i nastaju oštećenja na koži, a kao rezultat toga imamo veću pojavu bora, gubitak elastičnosti kože i fotostarenje kože. SPF50 krema je obavezan dio moje svakodnevne njege:
- Balzam za usne koji naše usne čini lijepim, nježnim i njegovanim. Svakodnevna upotreba učiniće naše usne mekim i spremnim za šminku, pa će ruž ili sjaj za usne bolje izgledati na iznjegovanim usnama. Sa prvim hladnim danima kao i koži i usnama je potrebna dodatna njega. Vjetar, hladnoća i suv vazduh u grijanim prostorijama su poznati “neprijatelji” kože. Pored ovih spoljašnjih faktora koji štete izgledu naše kože i usana, nedovoljan unos vode takođe dovodi do isušivanja. Hidratacija kože i usana bitna je tokom cijele godine, a balzam za usne nam olakšava taj posao. U mojoj torbi, bez obzira na godišnje doba, uvijek se nalazi jedan od ova dva balzama za usne:
- Krema za ruke je neizostavan dio svakodnevne njege, jednako važan kao i njega lica. Ruke su nam osnovni “alat” za svakodnevne poslove. Prvi kontakt prilikom upoznavanja sa ljudima je rukovanje, a vjerovatno niko ne želi ostaviti utisak loše njegovane i hrapave kože ruku, zato njezi ruku posvećujem dodatnu pažnju. Pored estetske važnosti, mnogo značajnija je sama funkcionalnost. Suva i ispucala koža nas ometa u svakodnevnim aktivnostima, a često peče, svrbi pa čak i boli. Kako bismo to izbjegli vrlo je važno svakodnevno korštenje kreme za ruke. Takođe, hladno vrijeme koje je pred nama, konstantno pranje ruku i dezinfekcija dovode do isušivanja kože, pa je našim rukama potrebna dodatna njega. Bez obzira da li je u pitanju hidratantna, masna, anti age krema, krema protiv depigmentacijskih fleka ili potpuno specijalno napravljena za vas, važno je ne preskočiti ovaj korak u svakodnevnoj njezi. Naše ruke će prve pokazati znakove umora i godina. Ne postoje magične kreme koje će za dan odnijeti tragove umora i godine zanemarivanja, ali svakodnevna njega je jedini način da našu kožu održimo mladom i njegovanom. Koža ruku nije ista kao koža na ostatku tijela, mnogo je tanja, brže gubi kolagen, brže se suši pa se upravo zbog toga prvi znaci starenja javljaju baš na rukama. Zato je potrebno korisiti specijalizovane kreme za ruke, koje su bogatije uljima koja zadržavaju vlažnost kože. Kako je napredovao razvoj dermokozmetike tako su i kreme za ruke postale kvalitetnije i prilagođene različitim tipovima kože, uzrastima i polu. Kreme za ruke mogu da tretiraju razna stanja kože, zatežu kožu ruku, izbjeljivaju tamne hiperpigmentacijske fleke, njeguju suvu i ispucalu kožu, ali postoje i kreme za kožu ruku koja je sklona alergijama.
- Magnezijum je važan oligoelement koji je uključen u više od 300 bioloških procesa u orzanizmu kao što je metabolizam kalcijuma, vitamina C, doprinosi normalnom balansu elektrolita u organizmu, normalnoj fukciji mišića i nerava, omogućava normalan san, doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema i reguliše srčani ritam, snižava nivo holesterola, održava zube zdravima. Neke preliminarne studije ukazuju da osobe koje unose dovoljne količine magnezijuma imaju 15% manje rizika za razvoj dijabetesa tip 2 u odnosu na osobe kojima je unos minimalan. Ovaj mineral ustvari omogućava insulinu da bolje reaguje na šećer u krvotoku i brže ga prenosi u ćelije. Takođe ima blago laksativno dejstvo tj. zadržava vodu u crijevima i tako pomaže kod povremene konstipacije. U više studija koje su rađene sa pacijentima koji boluju od migrene, kod 50% pacijenata zabilježen je nizak nivo magnezijuma, koji je odgovoran za grčenje i spazam krvnih sudova u mozgu. Takođe se preporučuje suplementacija magnezijumom kod glavobolje i u prevenciji nastanka predmenstrualnih simptoma. Preventivno unošenje magnezijuma se preporučuje sportistima jer smanjuje grčeve, mijalgije i povećava izdržljivost organizma pri teškim fizičkim naporima. Nedostatak magnezijuma daje razne simptome koji mogu biti manje ili više izraženi, ali hronični nedostatak može povećati rizik od nastanka anksioznosti, osteoporoze, dijabetesa, povišenog krvnog pritiska. Usljed niskog nivoa magnezijuma u organizmu mogu se javiti i grčevi u nogama, glavobolja, nesanica, migrena, stres, grčevi u stomaku, izraženi pms simptomi. Ukoliko se unosi previše magnezijuma mogu se pojaviti stomačni problemi praćeni dijarejom, mučninom, povraćanjem, pad krvnog pritiska i usporen puls. Povećane potrebe za magnezijom su u periodu rasta, tokom trudnoće i dojenja. Smanjuje opasnost od spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja, a bebi pomaže da izgradi kosti, zube , nervni i mišićni sistem. Preporučeni dnevni unos magnezijuma je 375mg. Magnezijum se može naći u raznoj hrani koju svakodnevno konzumiramo, ali brzi način života nam često onemogućava dnevni unos ovih namirnica. Hrana bogata magnezijumom je: riba, zeleno lisnato povrće, pasulj, orašasti polodovi i integralne žitarice, a male količine magnezijuma se nalaze i u vodi za piće. Najčešće postavljeno pitanje je kada uzimati suplemente magnezijuma. Najvažnije je da utvrdite svoj dnevni raspored uzimanja magnezijuma i da ga se pridržavate kako bi postigli punu efikasnost i iskorišćenost magnezijuma u organizmu. Prednosti magnezijuma su povezane sa njegovom dugotrajnom i redovnom upotrebom, a suplementi se mogu uzimati u bilo koje doba dana u zavisnosti šta odgovara našem tempu života i rasporedu aktivnosti. Npr.uzimanje magnezijuma ujutru može biti najjednostavnije i najdjelotvornije za osobe koje žele da podignu nivo energije, ojačaju imunitet ili da se spreme za trening. Tada uzimamo magnezijum koji je u kombinaciji sa vitaminom D,B6, C. Ukoliko ipak želimo opuštanje organizma, nakon dugog i napornog dana, nakon treninga, da bi umanjili bol u mišićima, ukoliko nas muči glavobolja ili nesanica, suplementi magnezijuma se uzimaju uveče ili neposredno pred spavanje, a najčešće su u kombinaciji sa vitaminom B6, B12, folnom kiselinom ili melatoninom. Moja omiljena varijanta je magnezijum direkt, tj. magnezijum u granulama.
- Vitamin C ili askorbinska kiselina je jedan od najviše ispitivanih i najviše opisanih vitamina. Organizam ga ne može sam sintetisati pa ga je neophodno unositi putem hrane ili dodataka prehrani. Osim askorbinske kiseline postoje i drugi oblici vitamina C, poput natrujum askorbata, kalcijum askorbata i L-askorbinske kiseline sa bioflavonoidima koji se u organizmu mnogo bolje apsorbuju od same askorbinske kiseline. Rastvorljiv je u vodi, prisutan i u voću i u povrću, učestvuje u velikom broju bioloških procesa i najznačajniji je antioksidans. Najveći doprinos o djelovanju vitamina C za prehladu pripisuje se nobelovcu dr. Linusu Paulingu koji je istraživao vitamin C dugi niz godina. On je uzimao dnevno čak 18g vitamina C, a smatrao je da je potrebno 5 do 10 grama za dug život bez teških bolesti. Danas preporučene doze su nešto drugačije, u zavisnosti od oblika vitamina C koji uzimamo, a optimalne doze su između 60 i 90mg, a maksimalna dnevna doza je 2g. Apsorpcija vitamina C odvija se u sluznici usne duplje i u gornjem dijelu tankom crijeva. Apsorpciju pomaže prisustvo kalcijuma, magnezijuma, drugih vitamina i minerala, a smanjuje je duvan, alkohol, neki antibiotici i oralni kontraceptivi. Vitamin C ima značajnu ulogu u nizu biohemijskih procesa u organizmu jer se ponaša kao donor elektrona. Najznačajnija i najviše opisana je uloga vitamina C kao antioksidansa. Jača imunološki sistem, učestvuje u sintezi kolagena, hemoglobina, pomaže u apsorpciji željeza, djeluje antiinflamatorno, djeluje ako antihistaminik, smanjuje oksidaciju LDL holesterola, pa samim tim smanjuje pojavu ateroskleroze i nastanka srčanog i moždanog udara. Antioksidativnim djelovanjem neutrališe slobodne radikale pa djeluje preventivno kod razvoja malignih oboljenja. Nedostatak vitamina C pored oslabnjenog imuniteta, ogleda se u sporom zarastanju rana, krvarenju iz nosa, osjetljivosti i krvarenju desni. Takođe dolazi do lakog nastanka modrica, koža je gruba, suva i hrapava. Javlja se umor, loše raspoloženje, anemija, pa čak i povećanje tjelesne mase. Dodaci prehrani sa vitaminom C koji se uvijek nalaze u mojoj torbi su: