Vitamini i minerali u trudnoći su veoma bitni  jer je trudnoća dinamično stanje koje zahtijeva balansiran unos hranljivih materija, samim tim vitamina i minerala kako bi se podržao rast ploda, posteljice i svih tkiva koji su neophodni za održavanje trudnoće, a sve u cilju da bi krajnji ishod bio uspješan.

Dodatni vitamini i minerali u trudnoći postoje kao rutinska preporuka od strane ljekara (folna kiselina i jod najčešće) te ostali vitamini i minerali čija se preporuka bazira na individualnom pristupu ženi koja planira trudnoću ili je već trudna. Taj pristup podrazumijeva procjenu unosa vitamina i minerala putem ishrane i utvrđivanje eventualnih nedostataka pojedinih mikronutrijenata u organizmu pacijentkinje. Ovakav pristup umnogome olakšava farmaceutu ili ljekaru procjenu prikladnosti različitih pojedinačnih ili višekomponentnih suplemenata vitamina i minerala ženama koje planiraju trudnoću ili su već trudne.

Koji su vitamini najbolji za pripremu trudnoće?

Za pripremu trudnoće osim uravnotežene ishrane savjetuje se suplementacija folnom kiselinom, vitaminom D ukoliko je zimski period, te se često preporučuje i dodatni unos omega masnih kiselina.

Folna kiselina je vitamin iz grupe B vitamina koji je neophodan svakoj našoj ćeliji za zdrav rast i razvoj. Dodatni vitamini folne kiseline u dozi od 400 mikrograma ako se uzimaju prije trudnoće omogućavaju neometan rast ćelija majke, a samim tim i ploda. Preporuka je da se folna kiselina uzima najmanje mjesec dana (idealno tri mjeseca) prije začeća i prvih 12 sedmica trudnoće. Nedostatak folata u ranoj trudnoći je najčešći uzrok poremećaja razvoja neuralne cijevi ploda što se manifestuje doživotnom anomalijom, tzv. spina bifida (rascjep kičmenog stuba). Prenatalni vitamini se mogu dobiti i iz hrane tako da je važno da se vodi računa o ishrani prije samog začeća. Konkretno, namirnice bogate folnom kiselinom su: leguminoze (pasulj, grašak, sočivo) – jedna šolja kuvanog pasulja sadrži oko 30% dnevnih potreba folata; jedno veće jaje sadrži oko 20 mikrograma folata, a pored toga sadrži i značajne količine proteina, selena i vitamina B12; cvekla pored folne kiseline sadrži značajne količine kalijuma, mangana i vitamina C.

Vitamini i minerali u trudnoći

Vitamini i minerali u trudnoći: Najvažniji suplementi za trudnice

Uravnotežena, raznolika i kvalitetna ishrana tokom trudnoće je ključna za pravilan razvoj ploda ali i za zdravlje majke. Trudnoća kao stanje traži specifične prehrambene navike kao što su: dodatni unos proteina, aminokiselina, vitamina i minerala. U nastavku teksta navešćemo najznačajnije mikronutrijente gdje je optimalan unos putem hrane ili suplementacije neophodan za uspješnu trudnoću.

Vitamin C u trudnoći

Svakodnevni unos vitamina C je neophodan za normalno funkcionisanje imunog sistema. Značajan je za stvaranje kolagena, hrskavice, kostiju i mišića. Njegov odgovarajući unos omogućava bolju resorpciju željeza. Vitamin C se nalazi u značajnim količinama u agrumima (limun, narandža i grejp), šipku, malinama, jagodama, paradajzu, brokulama. Odličan izvor vitamina C i probiotika u kombinaciji je kiseli kupus. Vitamin C u trudnoći se može unositi i putem prenatalnih vitamina. To su najčešće kombinacije vitamina i minerala namijenjeni za trudnice koje sadrže optimalne količine mikronutrijenata. Svaka dodatna suplementacija zahtijeva prethodnu konsultaciju sa ljekarom ili farmaceutom kako bi se odabrao najefikasniji i najsigurniji preparat za trudnicu, ali i optimalna doza.

Cink u trudnoći

Cink je mineral u tragovima koji se nalazi u mnogim namirnicama, a značajne količine se nalaze u mesu, mliječnim proizvodima, mahunarkama i nerafinisanim žitaricama. Igra važnu ulogu u biološkim procesima rasta i razvoja ljudskog organizma, a takođe je značajan za normalno funkcionisanje imuniteta. Pošto se ne skladišti u tijelu neophodan je svakodnevni unos da ne bi došlo do njegovog deficita u organizmu. Preporučeni dnevni unos cinka kod trudnica je 8-15 mg dnevno. Uvođenje većih doza cinka tokom trudnoće zahtijeva dodatna ispitivanja efikasnosti i sigurnosti primjene. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da se prije uvođenja većih doza cinka  u trudnoći razmotri unos drugih minerala koji su dio rutinske preporuke (kalcijum i gvožđe) jer može doći do međusobnih interakcija čije je dejstvo na plod i razvoj trudnoće još nedovoljno razjašnjeno.

Selen u trudnoći

Selen ima mnogobrojne funkcije u organizmu, ali njegovo osnovno dejstvo je antioksidantno. Štiti tijelo od oštećenja izazvanim slobodnim radikalima ili infekcijama. Pomaže u regulisanju imunog sistema i funkcija štitne žlijezde. Preporučeni dnevni unos selena u trudnoći je 60 mikrograma dnevno. Selen u trudnoći primjenjen u obliku dodataka ishrani za trudnice je siguran za primjenu sve dok se ne konzumira više od preporučenih dnevnih doza. Skladišti se u jetri i masnim tkivima tako da prekoračene doze u određenom momentu mogu biti toksične za organizam. Najbolji izvori selena u hrani su: morski plodovi, jagnjetina, piletina, žitarice te brazilski orah (jedan brazilski orah dnevno će zadovoljiti dnevne potrebe za selenom).

Vitamin D u trudnoći

Nedostatak vitamina D u trudnoći povećava rizik od preeklampsije, gestacijskog dijabetesa, prijevremenog porođaja i oštećenja koštanog sistema ploda. Poremećaji imuniteta, nenormalan rast krvnih sudova, česte upale i hipertenzija kod trudnica se takođe povezuje sa nedostatkom vitamina D iako mehanizmi nastanka ovih oboljenja nisu još dobro shvaćeni – navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Preporučeni dnevni unos vitamina D kod trudnica je 200 internacionalnih jedinica dnevno. Izvori vitamina D su hrana i dodatni vitamini u obliku preparata koji su prikladni za trudnice. Vitamina D ima najviše u masnoj ribi i žumancetu.

Kalcijum u trudnoći

Adekvatan unos kalcijuma tokom trudnoće je značajan za prevenciju preeklampsije i prijevremenog porođaja. Njegov unos putem hrane ili dodataka ishrani za trudnice povećava gustinu kostiju majke i ploda. Neke države imaju nacionalne smjernice prema kojima se preporučuje dnevni unos kalcijuma u dozi od 1 grama dnevno.

Gvožđe u trudnoći

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje svakodnevnu suplementaciju gvožđem kako bi se smanjio rizik od niske porođajne težine novorođenčeta, anemije majke i nedostatka gvožđa. Preporuka je da dodatak ishrani sadrži 30-60 mg što uveliko zavisi i od oblika gvožđa u preparatu.

Jod u trudnoći

Jod je esencijalni nutrijent koji je od vitalnog značaja za razvoj mozga i nervnog sistema prije rođenja. Jod pomaže razvoju koordinacije, budnosti i čula pa je neophodno da žene unose dovoljno joda prije začeća, u toku trudnoće i tokom dojenja. Preporučene doze joda kod trudnica su 220 mikrograma dnevno. Jodirana so je dobar izvor joda iz hrane. Morski plodovi takođe sadrže jod, ali zbog pojave visokog nivoa žive u morskim plodovima i nekim vrstama ribe trudnice i dojilje treba da ograniče unos takve hrane. Zbog nedovoljnog unosa joda putem hrane ljekari često preporučuju dodatni unos joda putem dodataka ishrani za trudnice.

Vitamini i minerali u trudnoći: Pitanja iz farmaceutske prakse

Piše: mr ph. Boris Bojić

U svakodnevnoj farmaceutskoj praksi susrećemo se sa brojnim pitanjima od strane trudnica u vezi primjene dodataka ishrani. Tu farmaceuti postupaju vrlo obazrivo i daju isključivo provjerene savjete i informacije koje će doprinijeti da svako uvođenje nekog dodatka ishrani trudnici zadovoljava u pogledu sigurnosti i efikasnosti primjene.

Neka od najčešće postavljanih pitanja u praksi su:

Koji su najbolji vitamini i minerali za trudnice?

Ovdje je odgovor uvijek isti, a to je da su to preparati koji su namijenjeni za primjenu kod trudnica. Jako je važno da preparat ne sadrži neke supstance u svom sastavu koje nisu poželjne da se unose tokom trudnoće. Prije svakog izdavanja farmaceut je dužan da provjeri tu informaciju na osnovu sastava preparata i uputstva od strane proizvođača.

Kada treba uzimati prenatalne vitamine i minerale?

Ukoliko govorimo o periodu dana kada je potrebno uzimati preparat to sve zavisi od vrste preparata koji se koristi. Najčešće propisivani dodatni vitamini i minerali u toku trudnoće su višekomponentni i njihova primjena se obavezno preporučuje neposredno nakon ili u toku jela (doručka ili ručka) jedanput dnevno.

Da li je bolje uzimati multivitamine ili pojedinačne suplemente u trudnoći?

Ukoliko trudnica ima neko posebno stanje (dokazan nedostatak nekih mikronutrijenata) ili oboljenje (anemija npr.) neophodno je uzimati pojedinačne suplemente da bi se individualno podesile doze prema potrebama trudnice. Međutim, ukoliko govorimo o zdravim osobama tada se češće propisuju višekomponentni preparati namijenjeni trudnicama.

Da li vitamini za trudnice goje?

Vitamini i minerali svakako nisu ti koji goje. Popularna izreka kaže da trudnice „jedu za dvoje“, ali u današnje doba znamo da to može biti opasno za zdravlje buduće majke. Umjesto da se jede za dvoje treba razmotriti da se jede duplo zdravije.