Trudnoća je period kada posebno obraćamo pažnju na mnoštvo stvari, a jedna od njih je i njega koža.

Trudnoća je period kada posebno obraćamo pažnju na mnoštvo stvari, a jedna od njih je i njega koža.

Svakodnevna njega kože od početka trudnoće, od velike je važnosti za svaku ženu. U toku trudnoće se mogu javiti različiti problemi sa kožom poput akni, strija, melasme, suhoće kože, hiperpigmentacija. Danas su nam svima dostupni razni kozmetički proizvodi, ali da li su svi bezbjedni za primjenu? Postoje supstance u kozmetici koje se smatraju potencijalno štetnim za primjenu u trudnoći, zbog mogućeg ispoljavanja toksičnih efekata kako na trudnicu tako i na plod. Mnoge od tih supstanci se mogu apsorbovati kroz kožu i proći u sistemsku cirkulaciju, pa je od velike važnosti informisanje o njima. Savjeti koje bi trebalo da dobije svaka trudnica su da se prije uvođenja novog proizvoda u svoju rutinu posavjetuje sa stručnjacima o bezbjednosti primjene, kao i da zapamti na koje sastojke na deklaracijama da obrati pažnju.

U nastavku teksta vam predstavljamo spisak štetnih i potencijalno štetnih supstanci za buduće majke, nazive pod kojima ih možete prepoznati, kao i adekvatne zamjene za postizanje željenog efekta na kožu.

RETINOIDI

Supstance koje nikako ne bi trebale da se nalaze u sastavu proizvoda koje će koristiti trudnice su derivati vitamina A – retinoidi. Vitamin A je važan nutrijent, neophodan za zdravu kožu. Retinoidi na kožu imaju prilično svestran pozitivan učinak: podstiču proizvodnju kolagena i obnavljanje površinskih slojeva kože, poboljšavaju teksturu kože, smanjuju pojavu bora i oštećenja nastalih uslijed izlaganja suncu, djeluju protiv akni, uvećanih pora i mitesera. Međutim, korištenje retinoida u trudnoći povezano je s brojnim ozbiljnim urođenim manama, jer oni nepovoljno utiču na embrionalni razvoj.

Na deklaracijama kozmetičkih proizvoda u sastavu ih možemo prepoznati pod sljedećim nazivima: retinal, retinol, tretinoin (retinoic acid), retinyl palmitate, retinaldehyde, retinyl acetate, retinyl linoleate, retinyl retinoate, retin-A, hydroxypinacolone retinoate.

HIDROHINON

Hidrokinon se nalazi u proizvodima za izbjeljivanje kože i ujednačavanje tena. U trudnoći dolazi do pojave melasme – vrste hiperpigmentacije kože, ali hidrohinon nikako ne bi trebao biti u sastavu prozvoda koji bi se koristio u tom slučaju. Dejstva hidrokinona na fetus nisu u potpunosti istražena, ali je poznato da se apsorbuje u krvotok u većem postotku, pa se preporučuje izbjegavanje proizvoda koji ga sadrže. Nerijetko, uz hidrohinon se u proizvodima može naći i tretinoin – retionid, što je dodatni razlog da se ti proizvodi ne koriste u toku trudnoće.

Na spiskovima sastojaka u proizvodima hidrohinon se nalazi i pod nazivima: benzene-1,4-diol, quinol.

Bezbjedna zamjena i za retinoide i za hidrohinon mogu biti niacinamid (oblik vitamina B3) i vitamin C koji ublažavaju fine linije i bore te pomažu u borbi protiv akni, pigmentacija i upala, hidriraju, smanjuju crvenilo i upalne procese, a vitamin C podstiče proizvodnju kolagena te time održava elastičnost kože.

SALICILNA KISELINA

Salicilna kiselina spada u grupu tzv. beta-hidroksi kiselina (BHA) i djeluje na način da pospješuje uklanjanje mrtvih ćelija sa površine kože, suzbija začepljenje pora i smanjuje pretjerano lučenje sebuma, a sa ovim problemima se susreću gotovo svi koji imaju masnu kožu i akne. Salicilnu kiselinu možemo pronaći u brojnim preparatima za čišćenje kože, kremama protiv akni, kao i u proizvodima za piling u koncentracijama u rasponu 1-10%. Male koncentracije salicilne kiseline, do 2%, smatraju se bezbjednim za trudnice, ali potreban je oprez i stroga provjera sastava proizvoda. U većim koncentracijama može biti štetna za plod, pa bi trudnice trebalo da izbjegavaju i ovu supstancu, naročito upotrebu hemijskih pilinga, jer se u tom slučaju radi o veoma visokim koncentracijama.

U kozmetičkim proizvodima se može naći pod nazivima: salicylic acid, capryloyl salicylic acid.

Alfa hidroksi kiseline (AHA) – glikolna (u koncentracijama do 10%), mlečna i mandelična (bademova) su bezbedne u trudnoći i mogu biti adekvatna zamjena.

KREME SA ZAŠTITNIM FAKTOROM

Već smo naučili da je kožu potrebno zaštititi od štetnih sunčevih zraka tokom cijele godine, ali jednako važno je i odabrati dobre proizvode u tu svrhu. Neki hemijski filteri mogu da se apsorbuju u krvotok i da remete normalnu funkciju endokrinog sistema, što je važna kontraindikacija za primjenu tokom trudnoće. Kao najopasniji navodimo oxybenzone, koji se još sreće i pod nazivom benzophenone-3, a navešćemo i nazive ostalih koji se mogu naći na spisku sastojaka: homosalate, octinoxate (ethylhexyl methoxycinnamate, octyl methoxycinnamate), octocrylene, avobenzone, octyl salicylate (2-ethylhexyl salicylate).

Siguran izbor su kreme sa mineralnim filterima, koji se ne upijaju u kožu i ne dospijevaju u krvotok, a to su titanijum dioksid (titanium dioxide, titanium IV oxide, titania) i cink oksid (zinc oxide).

TRUDNOĆA I ETERIČNA ULJA

Eterična ulja imaju male molekuke i lako dospijevaju u krvotok preko kože. U toku trudnoće koža je osjetljivija i više propustljiva, pa je potreban oprez i kod primjene eteričnih ulja. U ranoj trunoći, odnosno u prvom trimestru bi trebalo izbjegavati sva eterična ulja, jer mogu potencijalno uzrokovati kontrakcije materice ili nepovoljno uticati na plod. Neka eterična ulja mogu da se koriste od drugog trimestra, a neka su zabranjena u toku cijele trudnoće.

Na primjer, esencijalna ulja jasmina i žalfije ponekad mogu uzrokovati kontrakcije, ulje ruzmarina u nekim slučajevima izaziva krvarenje i povišenje krvnog pritiska, ali ovakav efekat imaju kada se nanose direktno na kožu. Eterična ulja u prirodnoj kozmetici nisu toliko opasna za primjenu, jer prolaze proces obrade i razblažena su, pa uglavnom ne uzrokuju probleme.

Neka od eteričnih ulja koja bi svakako trebalo izbjegavati u toku trudnoće su: anis, estragon, fenel, žalfija, bosiljak, sve metvice, kedar, karanfilić, korijander, jasmin, divlji origano, peršun, pelin, ruža, ruzmarin, zimzelen.

Eterična ulja koja se mogu koristiti nakon ulaska u drugi trimestar: bergamot, rimska kamilica, eukaliptus, geranija, đumbir, grejp, lavanda, limun, limunska trava, limeta, mandarina, neroli, ružino drvo, sandalovina, slatka naranča, čajevac, ylang ylang.

EKSTRAKTI BILJAKA ZA LOKALNU PRIMJENU

Nisu svi proizvodi od ekstrakata biljaka sigurni za primjenu u trudnoći.

Na primjer, u gelovima za ublažavanje edema, koji se mogu javiti, može se naći ekstrakt arnike (Arnica Montana), koja ima protivupalno djelovanje i podstiče cirkulaciju krvi. Oralna primjena može izazvati pobačaj, jer stimuliše kontrakciju materice. Lokalna formulacija ima manji rizik, ali njeno korištenje tokom trudnoće treba izbjegavati. Ekstrakti hamamelisa i divljeg kestena u ovim gelovima su sigurna opcija.

Takođe, kamfor i mentol se često se nalaze u gelovima za lokalnu primjenu sa analgetskim efektima. Međutim, oni se ne preporučuju tokom trudnoće, ukoliko se nađu u koncentracijama većim od 3%, jer mogu proći placentnu barijeru, imaju potencijalno toksično dejstvo na embrion i abortivni efekat.

Prema novijim istraživanja na listi potencijalno štetnih supstanci u kozmetičkim proizvodima za primjenu u toku trudnoće nalaze se još i:

Formaledehid (formaldehyde, quaternium-15, DMDM hydantoin, imidazolidinyl urea, diazolidinyl urea, polyoxymethylene urea, sodium hydroxymethylglycinate, 2-bromo-2-nitropropane-1,3-diol (bromopol), glyoxal) – može se naći u proizvodima za ravnanje kose, lakovima za nokte, farbama za kosu. Formaldehid može da izazove alergijske reakcije, kao i iritaciju očiju i respiratornog sistema. Neke studije na laboratorijskim životinjama su povezale formaldehid sa njegovim kancerogenim dejtstvom.
Ftalati (dibutylphthalate, dimethylphthalate,diethylphthalate) – naftni derivati koji se u kozmetičkim proizvodima mogu najčešće naći u lakovima za kosu i nokte i parfemima, označeni su kao potencijalno štetni, jer istraživanja pokazuju da se mogu sistemski apsorbovati i nakupljati u organizmu, uticati na hormonski status te dovesti do mnogih poremećaja i kod djece i kod odraslih, pa se savjetuje izbjegavanje izlaganja ovim supstanama u toku trudnoće radi smanjenja rizika od razvoja komplikacija.
Dihydroxyacetone (DHA) – nalazi se u sprejevima za samotamnjenje i može biti štetan kada se udahne.
Jedinjena aluminijuma (aluminium chlorohydrate, aluminium chlorid) – nalaze se najčešće u dezodoransima i antiperspirantima, a potencijalna toksičnost se ogleda u dugotrajnom izlaganju ovim hemijskim supstancama.
Parabeni (methylparaben, propylparaben, butylparaben, ethylparaben) – koriste se kao konzervansi. Novija istraživanja pokazuju da su opasni za zdravlje, jer narušavaju hormonsku ravnotežu (ponašaju se kao estrogeni).
Triklosan (triclosan, TCS) – sastojak koji ima antimikrobna svojstva, zbog čega se često koristi u sapunima i deterdžentima. Dobro prolazi kroz kožu i nakuplja se u masnom tkivu te se smatra da je opasan za trudnice i žene koje doje zbog potencijalnog štetnog uticaja na rad štitne žlijezde i hormone.