Jod je nešto o čemu se u posljednje vrijeme jako puno priča, što i ne čudi, jer ljudi iz straha za bližnje i sebe u vanrednim okolnostima reaguju instinktivno. I sasvim je prirodno da u doba kada se priča o potencijalnim nuklearnim katastrofama istražujemo kako reagovati pravovremeno i kako se potencijalno zaštititi od štetnih uticaja radioaktivnog zračenja.
S obzirom na veliki broj upita u apotekama vezanim za jod kao zaštitu od nuklearnog zračenja odlučili smo da vam na što jednostavniji način pojasnimo ono što svi trebamo da znamo o ovoj temi. Da bi tematiku razumijeli u potpunosti treba da znamo šta je jod, za šta služi, kako i kada se upotrebljava i koji su mogući neželjeni efekti upotrebe ove supstance.
Jod kao zaštita od nuklearnog zračenja?
Postoji supstanca koja se naziva kalijum-jodid i za koju su propisane smjernice za bezbjednu i efikasnu primjenu kao dodatnu mjeru zaštite javnog zdravlja u slučaju oslobađanja radioaktivnog joda u okolinu.
U slučaju nuklearnih katastrofa dolazi do nastanka produkata raspada urana. Jedan od njih je radioaktivni jod koji se lako apsorbuje putem pluća, a potom ugrađuje u štitnu žlijezdu i izaziva promjene i oštećenja na ćelijama. Te promjene mogu dovesti do: hipotireodizma, akutnog tireoditisa, dobroćudnih tumora na štitnoj žlijezdi, te povećane mogućnosti za nastanak karcinoma štitne žlijezde.
Međutim, ukoliko se u štitnoj žlijezdi nalazi dovoljno neradioaktivnog, stabilnog joda,čiji izvor može biti kalijum-jodid onda se radioaktivni jod neće (ili će se u manjoj manjoj mjeri) ugrađivati u štitnu žlijezdu. Međutim, besmisleno je i potencijalno opasno uzimati ga prije opasnosti kao preventivu.
Kako i kome se preporučuje jod u slučaju incidenta?
Kalijum-jodid u obliku tableta ili rastvora se daje oralno (na usta) neposredno prije izlaganja radioaktivnom zračenju ili nekoliko sati poslije. Zaštitni efekat traje približno 24 sata i daje se u jednoj dozi, svakodnevno, dok ne dođe do smanjenja izlaganja radioaktivnom zračenju. Kod trudnica, dojilja i novorođenčadi se izbjegava ponovljeno davanje kalijum-jodida zbog mogućih neželjenih efekata, pa se njima daje prioritet u pogledu drugih zaštitnih mjera (evakuacija, sklonište, kontrola snadbijevanja hranom i vodom).
Uprava za hranu i lijekove (FDA) daje smjernice o doziranju ovog lijeka u slučaju izlaganja radioaktivnom zračenju. Doze su određene prema uzrastu i apsorbovanoj dozi jonizujućeg zračenja izraženu u centigrejima (cGy) (Tabela 1).
Tabela 1
| Uzrast | Apsorbovana doza j.z. (cGy) | Jednokratna doza kalijum-jodida (miligram/mg) |
| Odrasli iznad 40 godina | ≥500 | 130 |
| Odrasli 18-40 godina | ≥10 | 130 |
| Adolescenti 12-18 godina* | ≥5 | 65 |
| Djeca 3-12 godina | ≥5 | 65 |
| Bebe od 1 mjeseca do 3 godine djeca | ≥5 | 32 |
| Novorođenčad do 1 mjeseca | ≥5 | 16 |
*adolescenti s približnom težinom od 70 kg treba da prime punu dozu od 130 mg
Odrasli preko 40 godina ne bi trebali da primaju kalijum-jodid, jer je ustanovljeno da u ovoj populaciji ne postoji rizik od raka štitne žlijezde nakon izlaganja radiokativnom jodu, osim ukoliko radijacija ne prelazi navedenu granicu u Tabeli 1.
Osnovni zaključak koji možemo ovdje iznijeti jeste da dodaci ishrani na našem tržištu sadrže kalijum-jodid u jako malim količinama, koje su zanemarljive i neefikasne u ovakvim situacijama. S druge strane, kao što smo već napomenuli, preventivna primjena kalijum-jodida je neopravdana i za neke osobe potencijalno štetna.
Jod – prirodni izvor
Koji su to neželjeni efekti kalijum-jodida?
Najčešći neželjeni efekti kalijum-jodida u dozama kada postoji izloženost radioaktivnom zračenju su: gastrointestinalne tegobe, alergijske reakcije, osip i upala pljuvačnih žlijezda. Mogućnost pojave istih se povećava sa ponovljenim dozama.
U današnje vrijeme ljudi posežu za brojnim preparatima te nažalost, koriste i mnogo lijekova. Samoinicijativno uključivanje dodataka ishrani koji sadrže jod (kapsule, tablete, kapi joda) mogu samo dodatno da zakomplikuju situaciju, dovedu do interakcija i ponekad do nastajanja neželjenih efekata.
Posebno treba biti obazriv kod osoba koje imaju problema sa štitnom žlijezdom, jer dodatni unos joda može dovesti do promjene u hormonalnom statusu i pogoršanju osnovne bolesti. Osobe koje koriste lijekove za snižavanje krvnog pritiska, ACE inhibitore ili diuretike koji štede kalijum, unosom kalijum-jodida mogu dovesti do porasta kalijuma u organizmu i izazvati tzv. hiperkalijemiju.
Krajnja poruka ovog teksta bi bila da ukoliko imate bilo kakvu nedoumicu u vezi ove aktuelne teme da se prvo posavjetujete sa svojim ljekarom, farmaceutom ili nekom drugom stručnom osobom koja će moći da vam pojasni kada i zašto se neki lijek upotrebljava, Svaki put prije nego posegnemo za neracionalnom primjenom ili kupovinom nekog lijeka ili dodatka ishrani prvo trebamo da preispitamo sebe koliko je strah ili panika uključena u taj proces, da se posavjetujemo sa stručnjakom, a potom načiniti sledeći korak. Ono što u današnje doba treba da bude u fokusu jeste prvenstveno zdrav način života, odnosno kako se hranimo, koliko imamo fizičke aktivnosti, te kakvo je naše mentalno zdravlje koje moramo da njegujemo jednako kao i fizičko.
Jod je je jako važan mineral u našem organizmu, tako da uključivanjem namirnica bogatih jodom u vaš jelovnik osiguravate ravnotežu u funkcionisanju vašeg organizma. Dnevne potrebe za jodom kod odrasle osobe su oko 150 mikrograma, što se može postići unosom raznovrsnih i dobro izbalansiranih namirnica.
Za kraj vam navodimo nekoliko namirnica koje su bogate jodom: bakalar, tuna, škampi, morski plodovi, morska trava (npr. kelp, spirulina), mlijeko i mliječni prozvodi, domaći hljeb, brokoli, banana, suve šljive, jaja, meso i jodirana so.
